Već smo donijeli nešto sa konferencije održane u Banja Luci povodom izbora najboljih kompanija i menadžera u BiH za 2015. Ovdje donosimo i izvode iz izlaganja drugih učesnika konferencije Kuda i kako u 2016.
Govori učesnika konferencije Najmenadžer BiH 2015.
Izlaganje Elmedina Konakovića, premijera Kantona Sarajevo
„Pozdravljam sve prisutne u ime Vlade Kantona Sarajevo i zahvaljujem se organizatorima na prilici da se obratim. Moje lično, kao i mišljenje mog tima saradnika je da su danas ključne dvije riječi bitne za opstanak i razvoj države – investicije i zapošljavanje“ – kazao je u svom obraćanju premijer Konaković, koji je upoznao prisutne sa koracima koje poduzima Vlada Kantona Sarajevo u stvaranju boljeg ambijenta za biznis, poticajima koji stoje na raspolaganju malim i srednjim preduzećima, kako bi bila konkurentnija na tržištima.
Govorio je i o opredjeljenjima ove Vlade da strateški podržava razvoj konkurentnih grana, kao što su metalska industrija, turizam i IT sektor. Efekti boljeg upravljanja ljudskim resursima i moratorij na novo zapošljavanje u javnom sektoru, osim tamo gdje radni procesi to zahtijevaju, koje već osam-devet mjeseci provodi ova Vlada, vidljivi su, ali ne i dovoljni.
„Politika Vlade Kantona Sarajevo će i dalje biti usmjerena u tom pravcu, a posebni efekti se očekuju od saradnje sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke u okviru pokrenutih aktivnosti na smanjivanju troškova za poslovne subjekte, olakšavanja i ubrzavanja procedura podnošenja i obrade zahtjeva za dozvole i saglasnosti potrebne za građenje, rad i pokretanje novih investicija.
Strategija razvoja Kantona Sarajevo u narednom desetljeću, koja je u završnoj fazi, dat će smjernice daljeg razvoja svih oblasti, od prostornog uređenja, energetskih potreba, saobraćajnih rješenja do planiranja u obrazovanju i zapošljavanju“ – zaključio je premijer Konaković.
Izlaganje dr. Brune Bojića, predsjednika Vanjskotrgovinske Komore Bosne i Hercegovine
„Dozvolite mi, prije svega, da u ime Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine pozdravim ovaj skup. Nažalost, ja mogu samo potvrditi već kazano i iskazati zabrinutost za loš poslovni ambijent, imidž i status koji mi imamo u Evropi i svijetu. Na gotovo svim skupovima, poslovnim forumima i komora i ostalih biznis asocijacija priča se o lošem poslovnom ambijentu, lošoj infrastrukturi, kompliciranoj registraciji tvrtke, o lošoj i sporoj administraciji, previše parafiskalnih nameta…“ – govori gospodin Bojić i nastavlja:
„.. i pored svega toga, na svakom koraku imamo i bezbroj raznih zlouporaba, od raznih carinskih terminala, gdje kamioni, da bi prošli procedure, moraju platiti neke dodatne takse, što utječe i na rast konačne cijene proizvoda“, kazuje Bruno Bojić.
„Koristim priliku i da čestitam svim uspješnim menadžerima da, u ovakvom poslovnom okruženju, smanjuju pokrivenost uvoza izvozom, što bih nazvao mađioničarskim trikom, s obzirom na okolnosti. Mi moramo zajednički raditi na promjeni raznih zakonskih rješenja i podzakonskih akata, od Zakona o javnim nabavkama, do Zakona o gospodarskim društvima, kako bismo i na taj način smanjili mogućnost zlouporaba“ – zaključio je gospodin Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Izlaganje Mirsada Jašarspahića, predsjednika PK FBiH
Poštovani menadžeri, dragi gosti, mediji, prije svega želim da iskažem veliko zadovoljstvo što sam danas ovdje sa ljudima koji nose na svojim plećima sve ono što čini ovu državu. Po prirodi sam optimista i ne volim da se govori o tome kako se u Bosni i Hercegovini – ne može!“ – počeo je svoje kazivanje predsjednik Privredne komore Federacije BiH – i nastavio:
„Vi ste, ovdje prisutni, dokaz da može! Jedan je zakon, a različita privredna dešavanja od opštine do opštine, od kantona do kantona… Neću govoriti teoretski, reći ću jedan konkretan, aktuelan primjer.
Privredna komora Federacije BiH je jedna vrsta ‘One Stop Shopa’ za investitore. Radimo istraživanje tržišta za potencijalne investitore, a trenutno smo na istraživanju za investiciju u energetski sistem Bosne i Hercegovine. Ono što me posebno obradovalo na ovom konkretnom primjeru i ono što je možda ključna stvar za nas – zašto se investitori opredjeljuju za Bosnu i Hercegovinu – to je dobro obučena radna snaga. To je činjenica koju mi zapostavljamo.
Znači, imamo kadrovski potencijal, odnosno spretnost ovdašnjeg naroda da usvaja nove tehnologije, a mi to ne znamo iskoristiti na pravi način“ – rekao je, između ostalog, u svom izlaganju gospodin Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Fereracije Bosne i Hercegovine.
Izlaganje Adnana Štete, izvršnog direktora kompanije Konzum BH
„Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast da mogu pozdraviti ovaj skup i predstaviti kompaniju Konzum. Konzum posluje u sustavu koncerna Agrocor. Mi smo, kroz maloprodajnu mrežu u Bosnu i Hercegovini, u proteklih deset godina investirali oko 180 miliona KM. Poslujemo na prostorima cijele Bosne i Hercegovine, dakle u oba entiteta, u svim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, u 69 gradova i općina, pa nam to daje za pravo da možemo reći da jako dobro poznajemo lokalne zajednice.
Možemo govoriti i o problemima na koje smo nailazili u pojedinim lokalnim zajednicama prilikom otvaranja pojedinih naših maloprodajnih objekata, kojih ima 260 u Bosni i Hercegovini i problematiku tih lokalnih zajednica kad su u pitanju investicije. Ali to nas nije pokolebalo niti obeshrabrilo“ – ističe gospodin Šteta i dodaje:
„I u narednim godinama planiramo ulagati u Bosnu i Hercegovinu, otvarati nova radna mjesta i podružnice tako gdje nismo prisutni, renovirati objekte, one koje je Konzum preuzeo u proteklom periodu, planiramo ulagati u kupce, raditi stratešku saradnju s našim dobavljačima… S ponosom mogu reći da u upravi Konzuma u Bosni i Hercegovini, samo u Upravi ima nas tri stotine na raznim pozicijama. Prosjek starosti zaposlenika Uprave Konzuma je 36 godina, a uzmete li u obzir da smo svi tu desetak godina, znači da većinu rukovodećih pozicija obavljaju ljudi koji su tu došli poslije fakulteta, krenuli od pripravnika i danas su direktori sektora, direktori podružnica…“
Izlaganje g. Branka Petrovića, vlasnika i direktora kompanije Neno iz Teslića
Gospodin Petrović, vlasnik i direktor Tvornice tekstilne pozamanterije iz Teslića, ukratko je predstavio svoju kompaniju, koja je počela sa radom 1986. godine i zapošljava 35 radnika:
„Svako od nas sigurno ima proizvoda pozamanterije na sebi. To su lastike za veš, bretele za grudnjake, razne vrste gurtni, kanapa, koji se primjenjuju u namjenskoj industriji, automobilskoj industriji… Mi smo bili proizvođači traka za akreditacije za Olimpijske igre u Sočiju, kao kooperant jedne kompanije iz Mađarske koja je dobila posao. Naš problem je u tome što se na granicama dozvoljava da kontejneri robe iz Narodne Republike Kine ili Republike Turske ulaze gotovo bez kontrole. Ta roba sumnjivog kvaliteta, bez posebnih atesta, se prodaje ‘na kilo’, dok mi, kao domaći proizvođač, svoje proizvode ne može plasirati ovdje.
Evo, recimo, podatak da mi ove godine prelazimo brojku od oko 2,5 miliona metara, samo trake za akreditaciju, koja napušta Bosnu i Hercegovinu, dakle ide u izvoz, a istovremeno ovdje, na domaćem tržištu, nismo mogli prodati ni 50.000 metara. Ima, naravno izuzetaka. Izdvojio bih kompaniju Alma Ras iz Olova, koja je već odavno prepoznala naš kvalitet. Njih, naprimjer, snadbijevamo lastikama i drugim proizvodima.
Ova godina je, slobodno možemo reći, jedna od uspješnijih godina poslovanja. Naša proizvodnja trebala bi dostići pet miliona dužnih metara pozamanterijskih proizvoda, kada je riječ samo o tkanim proizvodima“ – rekao je tokom Konferencije gospodin Petrović, koji se ovom prilikom zahvalio Organizacionom odboru na prilici da, ispred kompanije Neno, pozdravi prisutne i predstavi svoju porodičnu firmu.
Memagić: Najveći problem Bosne i Hercegovine je korupcija
„Drago mi je da sam među ljudima koji znaju šta je današnji problem Bosne i Hercegovine. Ne bih oduzimao vrijeme i pričao o nečemu što vi svi već znate, nego bih pokušao reći nešto što možda ne znate. Obzirom da sam ja, mogu slobodno reći, među rijetkima koji su istovremeno u politici i u biznisu, imam puno pravo da kažem da je teže u politici, naravno ukoliko radite ispravno i valjano.
Općina Olovo, recimo i to, ima sve moguće predispozicije da bude neovisna, kako od države i od Federacije BiH, tako i od kantona. Dajte nam samo da koristimo prirodne resurse i uzmite poreze.
Generalno, najveći problem Bosne i Hercegovine je korupcija. Mi, naprimjer, imamo Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, koje ima skoro hiljadu uposlenika i svake godine prave nekoliko miliona gubitka. To je jedan od primjera za takozvano društvo jednog lica, odnosno nekoliko njih, koji imaju koristi od toga. Kada pričam s višim nivoima vlasti, komentar je – gdje ćete toliko ljudi ostaviti bez posla?!
Pa, u preradi je ostalo 55.000 ljudi bez posla, pa se niko nije žalio. Evo i na ovaj način skrećem pažnju na ovo i slična preduzeća, koja objektivno i realno treba da prave velike profite, a situacija je sasvim drugačija.
Mi ćemo se boriti i koristiti Povelju o lokalnoj samoupravi, gdje je Bosna i Hercegovina jedna od potpisnica i boriti se da dobijemo, da se slobodnije izrazim – svoj dio svog kolača. Čak smo otišli i korak dalje – govorim u ime općine Olovo i općine Vareš i nudimo Federaciji Bosne i Hercegovine da unaprijed, kao naknadu ili koncesiju, platimo deset miliona maraka kako bismo samostalno kontrolisali i upravljali našim prirodnim resursima.
Druga naša priča je hotel Aquaterm, sportsko- rekreativni centar, koji je također bio u kantonalnoj nadležnosti, a mi smo se izborili da ga vratimo općini na upravljanje. Taj hotel je pravio 800-900 hiljada maraka prometa, a danas pravi 2,8 miliona maraka. Uvijek su svi kapaciteti puni. Uskoro pravimo i bazene, izletišta i radimo na tome da postanemo turistička destinacija.
Prvi put u dvadeset godina se priča o hidropotencijalima, što je opet jedan od načina da Općina Olovo poveća svoj budžet. Ima, naravno i poljoprivrede. Pokrenuli smo malinarstvo, sa tendencijom od 500-700 duluma u naredne dvije godine. Imamo, dakle, sve što treba jednoj zajednici, a sve kako bismo zaustavili trend iseljavanja mladog stanovništva.
Na ulazu u Olovo stoji natpis ‘Olovo je grad budućnosti’, jer vjerujem i smatram da je to zaista tako i da je Bosna i Hercegovina zemlja budućnosti“ – istakao je gospodin Memagić, koji je iskoristio priliku i dao jedan prijedlog svim privrednicima u Bosni i Hercegovini, a kao repliku na diskusiju gospodina Čengića:
„Mislim da smo mi, privrednici, sami krivi za situaciju što nas smatraju i nazivaju – kriminalcima. Evo prijedloga:
Mi, kao privrednici, kao poslodavci, treba da školujemo i ‘instaliramo’ zastupnike u parlamentima kantona, entiteta i države. Siguran sam da je svaki poslodavac u mogućnosti finansirati barem jednog zastupnika, koji će onda krojiti zakone u skladu sa stvarnim mogućnostima privrede, a ne kao što sada imamo situaciju da zakone prave ljudi koji nikada ništa nisu napravili, niti su stvorili novu vrijednost“ – kazao je načelnik Općine Olovo.
Sažetak ostalih izlaganja
Aplauzom su pozdravljena i izlaganja privrednika o uspjesima kompanija koji su, kazano je, u ovakvim, veoma teškim uslovima za privređivanje (i u Bosni i Hercegovini i drugim državama regiona) za – respekt.
Među onima koji bilježe sjajne rezultate su, primjera radi, Jusuf Arifagić, vlasnik i direktor kompanije Arifagić Investment iz Kozarca, Jadranka Penava, glavna izvršna direktorica kompanije Meggle, dr. Miroslav Miškić, generalni direktor Wiener Osiguranja za Bosnu i Hercegovinu.
O poslovnim rezultatima dvije veoma uspješne kompanije, njihovim dometima i planovima za bližu i dalju budućnost u izlaganjima kazivali su i gospodin Said Karalić, vlasnik i generalni direktor kompanije Kovan i gospodin Slaviša Krunić, predsjednik Uprave kompanije Sector Security iz Banje Luke.
I jedna i druga kompanija, sudeći prema prezentovanim pokazateljima, izvršavaju i premašuju utvrđene sopstvene planove i – na pravi način – ambiciozno ulaze u sretniju sutrašnjicu.
Najveći kapital ovih firmi, kako su istaknuli gospoda Karalić i Krunić, su kadrovi, pogotovo mladi i obrazovani, kojima su pružene brojne šanse za dokazivanje i napredovanje.
Okrenuti se poslu i jačanju odgovornosti na svim nivoima
Privrednici, okupljeni na skupu u Banjoj Luci, kazali su, uz ostalo, da treba „odati najveća priznanja onim menadžerima koji svojski rade, ne jadikuju nad teškom sudbinom, i koji, iako nailaze na razne probleme, uspješno traže – i pronalaze – odgovarajuća rješenja“.
„Od kuknjave i očekivanja da neko drugi popravi situaciju nema nikakve koristi. Moramo se svi okrenuti poslu i jačanju odgovornosti na svim nivoima – od općine, pa do vrha države Bosne i Hercegovine“, akcentirano je u izjavama pojedinih privrednika koje su u pauzama Poslovne konferencije davali predstavnicima elektronskih i štampanih medija.
Jedan broj diskutanata kritički se osvrnuo na bujanje administracije od općina do organa države, kazavši da ona „pojede“ ogroman novac i da se tome napokon mora stati u kraj. Upozorili su i kako su kod nas zahvatanja od ionako siromašne i nerazvijene privrede – prevelika (ne bi ih podnijele ni znatno razvijenije države od Bosne i Hercegovine).
Ubrzati reforme – zaključak konferencije
Na kraju međunarodnog foruma o regionalnoj privrednoj saradnji i razvoju – Kuda i kako dalje u 2016. godini, sa posebnim akcentom na investiciona ulaganja, a nakon izlaganja i diskusije učesnika, usvojena je i Deklaracija i poruke sa Konferencije – javnosti, privrednicima i vlastima.
Uspješni menadžeri Bosne i Hercegovine i ostali učesnici Međunarodne konferencije konstatovali su da ne postoji drugi način za brži ekonomski razvoj izuzev privredne saradnje.
Ohrabrujuća je činjenica, rečeno je na Skupu, porast BDP-a, koji, prema procjenama, iznosi oko 2,8 odsto. Jedinstvena je ocjena učesnika Međunarodnog foruma u Banjoj Luci da povećanje investicija, proizvodnje i izvoza, kao i oporavak domaće potrošnje – nemaju alternative.
Učesnici Konferencije jedinstveni su u ocjeni da je povećanje domaćih i stranih investicija, kao najznačajnijeg faktora u budućem razvoju Bosne i Hercegovine, moguće i realno.
Smatraju, rečeno je i to tokom Konferencije, da se u domaćoj i svjetskoj javnosti preuveličava nepostojanje uslova i ambijenta za ulaganja u BiH, što kompanije koje su realizovale značajne investicije, svojim postupcima i novim ulaganjima, oštro demantuju.
Učesnici konferencije – menadžeri, privrednici i naučni radnici – ponovo insistiraju i zahtijevaju od vlasti Bosne i Hercegovine da, pod hitno, razmotre mogućnosti i usvoje brojne reforme, skrate administrativne procedure za biznis, te urade konkretnije poteze u prevenciji korupcije, u oblasti javnih nabavki.
Krajnje je vrijeme, istakli su na ovoj Konferenciji, da se izvrši smanjenje administracije, jer privreda ne može podnijeti teret velikih poreskih i drugih obaveza.
U Deklaraciji Konferencije, posebno je naglašeno da poslodavci insistiraju na donošenje odluke o smanjenju poreza i doprinosa, a snažno je podržano osnivanje i razvoj konzorcija i udruživanje u različitim privrednim djelatnostima, a u interesu razvoja biznisa i boljeg života svih građana.
Učesnici konferencije u Banjoj Luci vjeruju da će Bosna i Hercegovina krenuti u promjene, jer od toga, opravdano smatraju, zavisi, prije svega, opstanak njene ekonomije.
